Poreznici više „vole“ domaće privrednike

Bez autora
Jul 02 2014

Prema poslednjim podacima Agencije za privredne registre, u Srbiji posluju 113.424 preduzeća, od čega je njih 410 svrstano u grupu velikih poreskih obveznika za koje postoji poseban centar u Poreskoj upravi. Iako je pretpostavka da su to po pravilu uspešna preduzeća, tek svako drugo iz grupe probranih nema fiskalna dugovanja.Među njima, tri četvrtine su delovi ili vlasništvo inostranih kompanija, koje su u Srbiju došle kao grinfild investicije ili kupovinom nekog od naših velikih sistema.

Poreznici više „vole“ domaće privrednikePrema poslednjim podacima Agencije za privredne registre, u Srbiji posluju 113.424 preduzeća, od čega je njih 410 svrstano u grupu velikih poreskih obveznika za koje postoji poseban centar u Poreskoj upravi.

Iako je pretpostavka da su to po pravilu uspešna preduzeća, tek svako drugo iz grupe probranih nema fiskalna dugovanja. Među njima, tri četvrtine su delovi ili vlasništvo inostranih kompanija, koje su u Srbiju došle kao grinfild investicije ili kupovinom nekog od naših velikih sistema. Ali na spisku velikih i urednih poreskih obveznika su i one koje su izvršile reprogram fiskalnog duga, koji redovno servisiraju, iako je njihovo poslovanje često opterećeno i drugim neisplaćenim obavezama, poput zarada i doprinosa za radnike ili prema dobavljačima. Na spisku velikih bez poreskog duga nalaze se i neke nove firme, koje su domaći vlasnici osnovali na temelju svojih ranijih prezaduženih, što je pomalo problematičan manevar.

Tek poneko od preduzeća sa liste velikih moglo bi se svrstati u dobru privatizacionu priču, inače retku kategoriju srpskog privrednog ambijenta. Među njima su Telenor, Karlsberg, Koncern Bambi, cementare, fabrike duvana, Simens, Univereksport, Nektar, Farmalogist, Jafa, Voda Vrnjci, Metalac... U većini tih firmi vlasnici su stranci, svega nekolicina njih su domaći investitori. Tako porazni podaci govore ne samo o snazi domaće ekonomije, nego i o ambijentu koji se godinama ne menja. U njemu, jedna od opterećujućih konstanti jeste odnos državne administracije i inspekcija koje ne zaobilaze velike firme. Sagovornici našeg lista čak tvrde da su firme gde su većinski vlasnici domaći privrednici mnogo češće u fokusu raznih inspekcija koje dolaze i prema programima rada, ali i po prijavama i zahtevima „koje svako može da podnese“.

- Za temeljnu kontrolu velikog poreskog obveznika koja obuhvata poslovanje do dve godine unazad, potrebno je najmanje 25 radnih dana, što znači da naši inspektori mogu mesečno da obave 10 do 15 takvih obilazaka. Uz to, rade se i kratke, brze kontrole usmerene na proveru samo recimo uplata PDV-a, ili doprinosa, i to se obavi obično za pet dana- kažu u Poreskoj upravi i dodaju da u proseku velike obveznike obilaze jednom u dve godine.

U nekim firmama, međutim, poreznici mnogo češće „gostuju“, a obilaze ih i drugi inspektori, od onih za ekologiju i protivpožarnu zaštitu do sanitarnih i policijskih.

- Inspektori Centra za velike poreske obveznike kontrolisali su naše poslovanje u 2011. mesec dana, isto toliko u 2012, a prošle godine zadržali su se mesec i po. U tom periodu, u nekoliko navrata 2011. i 2013. bila nam je i poreska policija, zatim inspektori Policijske uprave Kraljevo, pa inspektori za privredni kriminal, 2011. i dva puta 2013. Po nalogu suda, u sporu koji je pokrenula jedna grupa malih akcionara, imali smo i vanrednu reviziju finansijskih izveštaja, koja je trajala nekoliko nedelja da bi se na kraju potvrdila ispravnost naše dokumentacije - kažu za Danas u fabrici Voda Vrnjci.

U tom preduzeću, jednom od retkih privatizovanih koje uspešno radi i većinski je u vlasništvu domaćeg kapitala, tvrde da im posete inspekcija u principu ne smetaju, iako je reč o pomalo učestalim obilascima.

- Mi sa tim nemamo problem, i nemamo šta da krijemo. Retka smo firma koja obaveze prema državi, bankama, dobavljačima izmiruje u dan. Naši zaposleni imaju redovne plate koje samo mogu da im legnu dan ranije ako isplata pada u vikend - kažu u toj fabrici, ali ipak dodaju da im toliko „posetilaca“ oduzima vreme - „potrebno je već arhiviranu dokumentaciju doneti, kopirati, prezentovati, a za to vreme ostali poslovi čekaju“.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik